Historijat

Historija Džemata Skövde neraskidivo je povezana s tragičnim događajima agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine. Tokom ratnih stradanja hiljade Bošnjaka bile su primorane napustiti svoje domove i potražiti sigurnost u različitim zemljama svijeta. Među njima su mnogi utočište pronašli u Kraljevini Švedskoj, a jedan dio nastanio se u gradu Skövde, u regiji Skaraborg.

Daleko od domovine, noseći sa sobom teška ratna iskustva, Bošnjaci su osjećali potrebu za zajednicom koja će ih okupljati, čuvati njihovu vjeru, nacionalni identitet, jezik i tradiciju te pružati osjećaj pripadnosti, sigurnosti i međusobne podrške. Iz te potrebe rodila se ideja o osnivanju džemata.

Osnivački sastanak – 9. maj 1993.

Inicijativu za osnivanje pokrenuli su dr. Yuksel Peker i Faruk Felić. Dana 9. maja 1993. godine održan je prvi inicijalni sastanak na kojem je usvojen statut budućeg džemata. Organizacija je tada dobila naziv Muslimansko kulturno udruženje Skövde (Skövde muslimska kulturförening).

Od samog početka posebna pažnja posvećena je organizaciji članstva i finansijskoj održivosti zajednice. Određena je simbolična članarina u iznosu od 100 švedskih kruna za samce i 150 kruna za porodice. Upravo su zajedništvo, dobrovoljni rad i odgovornost članova predstavljali prve temelje na kojima će se razvijati budući džemat.

Samo nekoliko mjeseci nakon osnivanja, 5. decembra 1993. godine, predstavnici udruženja uspostavili su kontakt s Idrizom Karamanom u Malmöu radi ostvarivanja saradnje sa imamom Smajom ef. Šahatom. Kao rezultat tih razgovora, Smajo ef. Šahat sa svojom porodicom doseljava u Skövde 1. maja 1994. godine. Njegovim dolaskom započinje kontinuirani vjerski i organizacioni razvoj džemata, koji traje do danas.

Već u prvim godinama rada aktivnosti su se ubrzano razvijale, ne samo u Skövdeu nego i širom regije Skaraborg. Organizirani su dnevni namazi, mektebska nastava, predavanja, mevludi, tevhidi, bajramske svečanosti, teravih-namazi, kao i brojni programi za djecu, omladinu i odrasle.

Sve ove aktivnosti odvijale su se u prostoru površine svega 80 kvadratnih metara, koji je ubrzo postao nedovoljan za potrebe rastuće zajednice. Zbog toga se već početkom 1997. godine ozbiljno pristupilo razmišljanju o kupovini zemljišta i izgradnji vlastite džamije.

Prvo zemljište u Södra Rydu – 1997.

Općina Skövde dodijelila je džematu zemljište površine 6.000 kvadratnih metara u naselju Södra Ryd. U isto vrijeme omladina se organizirala kroz Muslimansku omladinsku organizaciju Skövde (MOS), dok su džematlije zajedničkim trudom prikupile 340.000 švedskih kruna potrebnih za otkup zemljišta. Bio je to prvi veliki zajednički poduhvat koji je pokazao snagu jedinstva i odlučnosti članova džemata.

Formiranje Vakufskog odbora – 2000.

Godine 2000. formiran je i zvanično registrovan Vakufski odbor (Stiftelse) s isključivim ciljem izgradnje džamije u Skövdeu. Time je započelo novo poglavlje u historiji džemata, obilježeno dugoročnim planiranjem, prikupljanjem sredstava i izradom projektne dokumentacije.

Tokom narednih godina izrađeno je više idejnih i glavnih projekata buduće džamije. Prvi projekat procijenjen je na približno 20 miliona švedskih kruna, dok je drugi, znatno ambiciozniji, dostizao vrijednost od oko 50 miliona kruna. Iako su oba projekta predstavljala ozbiljan iskorak, njihova realizacija nije bila moguća zbog visokih finansijskih troškova.

U međuvremenu je Općina Skövde, uvažavajući potrebe projekta i planirani razvoj kompleksa, džematu dodijelila novu, znatno veću parcelu površine oko 17.000 kvadratnih metara na adresi Gamla Karstorpsvägen 2, gdje se danas nalazi džamija.

Članarina putem Skatteverketa – 2013.

Razvojem zajednice unapređivao se i način njenog finansiranja. Tako je 2013. godine uveden sistem članarine putem Poreske uprave Švedske (Skatteverket), kojim punoljetni članovi potpisuju saglasnost da se 0,7% njihovog bruto prihoda izdvaja za potrebe Islamske zajednice.

Danas Džemat Skövde broji oko 933 registrovana punoljetna člana u ovom sistemu, uz kontinuiran rast članstva. Time se svrstava među organizaciono najstabilnije i najaktivnije bošnjačke džemate u Švedskoj.

Odluka Džematskog odbora – 30. septembar 2018.

Prekretnica u realizaciji projekta dogodila se 30. septembra 2018. godine. Na sjednici Džematskog odbora jednoglasno je donesena odluka da Odbor preuzme odgovornost za rad Vakufskog odbora zajedno sa svim njegovim pravima, obavezama i finansijskim opterećenjima, te nastavi proces izgradnje džamije.

Vizija je bila jasna – izgraditi funkcionalnu, dostojanstvenu i finansijski održivu džamiju koju će, prije svega, svojim dobrovoljnim prilozima i zalaganjem izgraditi članovi džemata, vakifi i prijatelji zajednice.

Projektovanje i vođenje izgradnje

Za projektovanje objekta bio je zadužen arhitekta Semir Kozić, dok je cjelokupan projekat, od izrade konačnog rješenja do završetka radova i svečanog otvorenja džamije 2023. godine, vodio Džematski odbor u sastavu:

• Smajo ef. Šahat – predsjednik
• Mehdin Salihović – potpredsjednik
• Ademir Avdić – sekretar
• Mirza Babović – blagajnik
• Ferid Krak – član
• Fikret Karadža – član
• Jasmin Džafo – član
• Devleta Džanić – član
• Adisa Pezo – član
• Edin Ćatović – član

Njihov zajednički rad, zajedno s nesebičnim doprinosom velikog broja džematlija, vakifa i donatora, omogućio je da dugogodišnji san postane stvarnost.

Dolazak Merseda ef. Delića – 1. august 2019.

Dana 1. augusta 2019. godine u Džemat Skövde dolazi novi imam, Mersed ef. Delić, koji nastavlja razvijati vjerski, odgojno-obrazovni i društveni život zajednice te aktivno učestvuje u završnim fazama realizacije projekta izgradnje džamije.

Današnji naziv – 26. mart 2020.

Na sjednici održanoj 26. marta 2020. godine donesena je odluka o promjeni naziva organizacije u: Islamska zajednica Bošnjaka u Švedskoj – Džemat Skövde. Na švedskom jeziku: Bosniakiska Islamiska Samfundet i Sverige – Församlingen Skövde. Pod ovim nazivom džemat djeluje i danas.

Svečanim otvorenjem nove džamije 2023. godine ostvarena je vizija koju su generacije Bošnjaka u Skövdeu gradile više od dvije decenije.

Nova džamija nije samo mjesto obavljanja namaza. Ona je postala vjerski, obrazovni, kulturni i društveni centar okupljanja Bošnjaka u regiji Skaraborg. U njenim prostorijama svakodnevno se održavaju vjerske aktivnosti, mektebska nastava, predavanja, kulturni programi, sastanci, omladinske aktivnosti i brojni drugi sadržaji koji jačaju zajedništvo i povezuju nove generacije s njihovom vjerom, tradicijom i identitetom.

Izgradnja džamije predstavlja jedan od najvećih uspjeha u historiji Džemata Skövde. Ona je trajni simbol ustrajnosti, zajedništva, odgovornosti i požrtvovanosti svih koji su svojim radom, dovama i materijalnom podrškom učestvovali u njenoj izgradnji.

Džamija danas predstavlja trajni vakuf budućim generacijama Bošnjaka u Švedskoj, ali i svim muslimanima koji će u njoj pronalaziti mjesto ibadeta, znanja, susreta i međusobnog pomaganja.

Zahvalnost generacijama džematlija

Historija Džemata Skövde ispisivana je predanošću i nesebičnim zalaganjem brojnih ljudi koji su tokom više od tri decenije utkali dio sebe u njegov razvoj. Od prvih dana osnivanja pa do danas, generacije džematlija svojim radom, znanjem, vremenom i materijalnom podrškom gradile su zajednicu koja danas predstavlja jedan od najorganiziranijih bošnjačkih džemata u Švedskoj.

Posebnu zahvalnost dugujemo svim predsjednicima, imamima, članovima džematskih i vakufskih odbora, aktivistima, vakifima, omladincima, članovima džemata i brojnim volonterima koji su, svako na svoj način, dali doprinos razvoju zajednice. Njihov trud često nije bio vidljiv široj javnosti, ali je ostavio dubok i trajan trag u životu našeg džemata.

Bilo bi gotovo nemoguće spomenuti sve pojedince koji su svojim radom i zalaganjem učestvovali u izgradnji i jačanju naše zajednice. Zato ovu priliku koristimo da izrazimo iskrenu zahvalnost svima koji su svojim doprinosom pomogli da Džemat Skövde izraste u ono što je danas.

Posebno mjesto pripada vakifima i dobročiniteljima koji su svojim prilozima, donacijama i dobrovoljnim radom učestvovali u izgradnji džamije. Njihova velikodušnost i spremnost na žrtvu ostaju trajna inspiracija budućim generacijama.

Molimo Uzvišenog Allaha da obilato nagradi sve koji su svojim djelima pomogli naš džemat, da im podari zdravlje, bereket i svako dobro na ovom i budućem svijetu, a našim rahmetlijama oprost grijeha, Svoju neizmjernu milost i najljepše mjesto u Džennetu.